Narodni trg

Narodni trg u Zadru formiran je u srednjem vijeku kao Platea magna (veliki trg), središte je svjetovnog života Zadra i centar gradske uprave s današnjom Gradskom ložom (13. stoljeće – 1565.), Gradskom stražom (1562.) i novovjekom Gradskom vijećnicom (1934.). Naziv Platea Magna zamijenio je kasniji naziv Gospodski trg (Piazza dei Signori), a nakon II. svjetskog rata ustalio se današnji naziv Narodni trg.

Narodnim trgom dominira Gradska vijećnica, sagrađena na mjestu stare i neugledne vjećnice koja je srušena za vrijeme talijanske uprave nad Zadrom i podignuta 1934. godine. Gradska loža

Na trgu je još u 13. stoljeću podignuta Gradska loža (1565.), kao mjesto za javne političke i pravne skupove, a u njoj su se čuvale općinske mjere za dužinu, težinu i volumen. Današnja zgrada je centar likovnog života Zadra s poznatim medjunarodnim priredbama koje se održavaju u ljetnim mjesecima: trijenale fotografije "Čovjek i more" i trijenala hrvatskog slikarstva "Plavi salon".

Nasuprot Gradskoj loži smještena je Gradska straža (1562.) u čijem je prostoru bio smješten Etnološki odjel Narodnog muzeja, a nakon obnove služi kao izložbeno-galerijski prostor. U 18. stoljeću na Gradskoj straži je nadograđen toranj sa satom koji neprekidno radi još od davne 1803. godine. Veće zvono, koje otkucava sate prenijeto je s Kapetanove kule (Bovo dí Antona), a manje koje otkucava četvrtine sata, sa susjedne crkve sv. Lovre. Sat je izradio i montirao gradski urar Martini. Inače, u Zadru se još 1555. spominje javni gradski sat na zvoniku crkve Četrdeset mučenika ili sv. Barbare koja je stajala u blizini današnje kavane Forum.

Najstariji sačuvani objekt u sklopu trga je crkvica sv.Lovre iz 11. stoljeća. Na istočnom dijelu izvan trga je palača Ghirardini u romaničkom stilu s balkonom s stilu renesanse iz 15.stoljeća.